Crna Gora i Hrvatska dvije su prijateljske zemlje sa bliskom saradnjom na temama u obostranom interesu, a razgraničenje na Prevlaci nije otvoreno političko pitanje, kazao je crnogorski ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

U intervjuu za Hinu govorio je o bilateralnim odnosima, razgraničenju na Prevlaci i novoj formi regionalne saradnje – Jadranskoj trilaterali.

"Razgraničenje na Prevlaci za nas nije otvoreno pitanje u političkom smislu", naglasio je Darmanović.

"Imamo Protokol o privremenom režimu iz 2002. godine, koji se bez većih problema provodi u praksi", dodao je.

"Dvije zemlje o ovom pitanju razgovaraju otvoreno, konstruktivno, u prijateljskoj atmosferi i ako ne uspijemo sami doći do obostrano prihvatljivog rješenja, definirat ćemo način za zajednički nastup pred međunarodnim institucijama", rekao je šef crnogorske diplomatije.

Crna Gora i Hrvatska više od dvije decenije spore se o teritoriji poluotoka Prevlake, na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Osim kopna, rješenje pitanja Prevlake podrazumijeva i granice na moru, a samim time kontrolu ulaska u Boku, kretanje brodova, ribolov, naplatu taksi, kao i podmorska nalazišta nafte i plina.

Jadranska trilaterala

Darmanović je pozdravio nedavno pokretanje Jadranske trilaterale između Hrvatske, Albanije i Crne Gore, usmjerene na jačanje saradnje u integracijskim procesima, ekonomiji i sigurnosnim pitanjima.

"Hrvatska je pokrenula tu inicijativu. Prvenstveno se radi o potrebi da se saradnja tri jadranske države, sadašnjih i budućih članica NATO-a, koje dijele zajedničke vrijednosti i imaju odlične odnose, produbi i obogati konkretnim aktivnostima i projektima koji će doprinijeti stabilnosti, sigurnosti i ekonomskom napretku regije", kaže Darmanović i naglašava da je nakon nedavnog incijalnog sastanka u Splitu Jadranska trilaterala sada i formalni regionalni mehanizam saradnje.

Korištenje fondovima EU-a

Na području sigurnosne saradnje dogovoreno je da se poseban fokus stavi na borbu protiv terorizma i radikalizma te da se promovira program UNDP-a o prevenciji zagađenja Jadranskog mora i obalnog područja, kaže Darmanović.

"Prihvaćen je i hrvatski prijedlog da se u energetici zajednički nastupi prema Evropskoj komisiji i traži da se Jadransko-jonski gasovod ponovo uključi na listu projekata od zajedničkog interesa, što daje prednost u korištenju fondova EU-a", rekao je crnogorski ministar.

Predviđeno je i jačanje zajedničkog angažmana tri zemlje u razvoju turizma, saobraćajne infrastrukture i u tom smislu podržana je izgradnja Jadransko-jonskog autoputa, zaključio je crnogorski ministar.

Izvor: Agencije